U nedjelju, 12. svibnja 2024. godine, u Zagrebu je posvećen crkveni prostor Evangeličke metodističke crkve.
Svečano bogoslužje predvodio je senior Evangeličke metodističke crkve u Hrvatskoj, Vatroslav Župančić, DMin. Propovijedao je biskup Protestantske reformirane kršćanske crkve u RH, dr.sc. Jasmin Milić koji je obavio i sam čin posvećenja. Evangelička metodistička crkva u Zagrebu je uzela naziv “Crkva Sv. Pavla”.
Na bogoslužju su pjesmom sudjelovali i gosti iz SAD (St. Andrew’s Academy, Chester, California). Prigodnim pozdravom obratili su se prisutnima i Kurt Igler, voditelj regionalnog ureda Open Doorsa u Beču i pastorica Nazarenske ckrve u Hrvatskoj, Cezarina Glenndening.
Biskup Jasmin Milić je u propovijedi govorio o različitim aspektima termina “Crkva” te o važnosti lokalne crkve za izgrađivanje vjernika u zajedništvu. Propovijed možete pročitati ovdje.
Tijekom bogoslužja, senior Župančić je uručio biskupu Miliću Zahvalnicu u ime Evangeličke metodističke crkve za nesebičan doprinos i pomoć Evangeličkoj metodističkoj crkvi u Hrvatskoj.
Posvećenjem ovog crkvenog prostora on je izdvojen za posebnu svrhu – da se u njemu naviješta Božja riječ, udjeljuju sakramenti te ostvaruje zajedništvo Božjeg naroda koji pripada ovom djelu opće kršćanske crkve.
Evangelička metodistička crkva u Zagrebu omogućila je Protestantskoj reformiranoj kršćanskoj crkvi održavanje redovitih bogoslužja u svome prostoru.
VIDEO PROPOVIJEDI:
TKO SU METODISTI?
Evangelička metodistička Crkva je kršćanska crkva ukorijenjena u baštini protestantske reformacije.
Ime Crkve upućuje na dvojakost njezinog identiteta. EMC je:
Evangelička
Jer je utemeljena prvenstveno na Evanđelju ili dobroj vijesti o spasenju kroz Isusa Krista. S druge strane naziv proizlazi od reformatora iz 16. i 17. Stoljeća koji su nakon raskida s Rimom nazivali svoje crkve evangeličkima pošto su crkvu htjeli obnoviti prema evanđeoskim standardima (evangelisch njem.).
Kasnije su se priznate protestantske crkve na hrvatskim prostorima nastavile nazivati „evangeličkima“.
Metodistička
Naziv je bio nadjenut izvan izvornog pokreta slično kao i naziv „protestant“. On govori o metodičkoj ozbiljnosti pokreta obnove crkve pokrenutog u vrijeme 18. stoljeća.
U to vrijeme je skupina mladih bogoslova i svećenika anglikanske Crkve u želji za duhovnom obnovom prihvatila stroga i metodička kršćanska pravila kao smjernice svojeg djelovanja. Oni su proučavali Sv. Pismo (oko tri sata dnevno), postili dva puta tjedno, posjećivali su zatvorenike, bolesne te sakupljali donacije siromašnima, što je u ondašnjem društvenom okružju dovelo do duhovne i socijalne obnove.Najistaknutije vođe ovog pokreta bili su anglikanski propovjednici: John i Charles Wesley te George Whittefield. Osim u anglikanskoj teologiji, metodisti su svoje teološke naglaske crpili iz luteranskog pijetizma iz njemačkih zemalja, tako da se može kazati da je metodizam obuhvatio glavne protestantske doktrine i vjerovanja. Jedna od najvažnijih smjernica metodizma bila je njegova misijska djelatnost pa se pokret vrlo brzo razvio i etablirao isprva u anglo saksonskim regijama, a zatim i u cijelom svijetu.
Metodizam u svijetu
Danas je metodizam globalno raširen i metodistima se smatra oko 50 milijuna vjernika podijeljenih u razne crkve i denominacije. Najveća baza vjernika nalazi se tradicionalno u SAD, a rastuće crkve danas su u Africi i Aziji (Filipini i Južna Koreja) te u latinskoj Americi.
U Europi najviše se metodista nalazi u Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Švicarskoj i Skandinaviji, a metodističkih crkava ima gotovo u svim zemljama hrvatskog okruženja: Mađarskoj, Srbiji (Vojvodina), Austriji, Makedoniji, Italiji, Bugarskoj te u Rumunjskoj.
Na hrvatskim područjima
Metodizam je bio na našim područjima prisutan od konca devetnaestog stoljeća, prije svega među protestantima u Srijemu, gdje je radi ograničenja djelovanja od strane vlasti u međuratnom razdoblju morao djelovati pod nazivom: Antialkoholičarsko društvo Plavog Križa. U Istri koja se do konca 2 svj. rata nalazila u sastavu Kraljevine Italije postojala je organizirana crkvena općina u Puli koja je egzodusom Talijana ostala napuštena. Nakon osamostaljenja Hrvatske, EMC je registrirana pod djelovanjem pastora Petra Žunića koji je vodio crkvenu zajednicu u Splitu do svojeg umirovljenja. Godine 2021. predsjedavanje EMC, preuzima Vatroslav Župančić, koji je ujedno i pastor crkvene općine u Zagrebu.
Evangelička metodistička Crkva u Hrvatskoj pripada pokretu Wesleyan Covenant Asosiation (https://wesleyancovenant.org/) kao prijelaznoj organizaciji svjetske metodističke crkve: Global Methodist Church, te s njima dijeli temelje vjerovanja i vrijednosti evanđeosko-wesleyanskog identiteta (https://globalmethodist.org/).
U partnerstvu je s Protestantskom reformiranom kršćanskom crkvom i u suradnji s drugim protestantskim crkvama te crkvama reformacijske baštine u Hrvatskoj.
EMC kao Crkva
Evangelička metodistička Crkva je zajednica vjernika u Isusa Krista kojima je glavni cilj proslavljanje Boga i navještanje njegove Riječi. Crkva je definirana kao duhovna zajednica u kojoj se propovjeda Božja Riječ, udjeljuju sakramenti (krštenje i Gospodnja večera – Euharistija), štuje i moli Boga i živi kršćanska ljubav, disciplina i zajedništvo. Istovremeno, crkva je organizacija koja djeluje u sekularnom okružju te posjeduje svoj ustroj, organizacijske oblike i tijela upravljanja.
Službe EMC
U EMC, kao i u drugim metodističkim crkvama postoje: duhovne i laičke službe.
Duhovne službe obavljaju za to pozvani i odvojeni službenici kojima je osnovni cilj navještanje Božje Riječi, briga o vjernicima te udjeljivanje sakramenata. Kandidati za tu službu bivaju pripremani kroz teološko obrazovanje, praktično služenje zajednici te naposljetku uvedeni u službu zaređenjem (ordinacijom) kroz rukopolaganje nadležnog biskupa. Zaređeni službenici povezani su na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini poznatoj pod nazivom metodistički connexion.
Laičke službe su drugi stup koji drži Crkvu i lokalne crkvene zajednice te stoji u paritetu s duhovnim službama. Laici sudjeluju u organizaciji i vođenju zajednice te obavljaju niz pomoćnih službi u zajednici: od administrativnih, tehničkih do pomoći u navještanju kao laici propovjednici. Vjernici biraju i predlažu svoje laičke predstavnike koji zatim zajedno s pastorima tvore starješinstvo crkve od uprave lokalne crkvene općine i filijale pa sve do crkve na nacionalnoj razini te u međunarodnim odborima. U laičkim službama do stupnja propovjednika sudjeluju muškarci i žene.
Struktura i organizacija EMC
Najviše tijelo uprave je vijeće EMC, koje jednom godišnje saziva sinodalno vijećanje svih organizacijskih oblika EMC u Hrvatskoj u vidu godišnje konferencije. Na njoj sudjeluju predstavnici lokalnih crkvenih općina, pastori (u službi i umirovljeni) i izabrani tj. delegirani predstavnici laika te nadglednici distrikta. Godišnjom konferencijom predsjedava pastor (senior) EMC u Hrvatskoj uz sudjelovanje regionalnog biskupa. Konferencija delegira predstavnike EMC u međunarodnim, regionalnim i globalnim tijelima metodističke crkve.
Konferencija crkvene općine je najviša instanca lokalne crkvene općine i filijale u pitanjima administracije i strategije zajednice. Sačinjavaju je pastor općine, laički predstavnik ili predsjednik i crkveno vijeće. Laički predstavnici i crkveno vijeće bivaju birani od članova crkvene općine na mandat od 4 godina. Konferencije crkvene općine uređuju organizacijska i tehnička pitanja na lokalnoj razini.
Izvor teksta i slike: ipaprkc.org
