Na poziv Hrvatske protestantske konferencije, Hrvatsku je posjetio predstavnik organizacije Open Doors, gospodin Kurt Igler. U četvrtak, 5. svibnja susreo se s predstavnicima nadbiskupa Bozanića, s gospođom Marijanom Petir, zastupnicom u Hrvatskom saboru te predstavnicima Zagrebačko-ljubljanske mitropolije Srpske pravoslavne crkve.
Susret s predstavnicima zagrebačkog nadbiskupa
Kako izvještava IKA, u ime zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, predsjednik Povjerenstva Zagrebačke nadbiskupije za ekumenizam i dijalog preč. dr. Marijan Franjčić i tajnik Povjerenstva o. prof. dr. Jure Zečević, OCD, primili su u četvrtak 5. svibnja u prostorijama Nadbiskupskog Duhovnog stola u Zagrebu gosp. Kurta Iglera, predstavnika međunarodne organizacije Open Doors (Otvorena vrata).
Open Doors međunarodna je organizacija koja se zalaže za progonjene kršćane, vjerske slobode i ljudska prava, direktora regionalnog ureda te organizacije u Beču. U pratnji gosp. Iglera bili su i organizatori njegovoga posjeta Hrvatskoj gosp. Vatroslav Župančić, predsjednik Hrvatske protestantske konferencije i biskup Protestantske reformirane kršćanske Crkve u RH dr. Jasmin Milić, glavni tajnik iste Konferencije.
Tema susreta bili su suvremeni progoni kršćana u svijetu. Nakon zajedničke molitve na početku susreta preč. dr. Franjčić je pročitao biblijski tekst iz 10. poglavlja Matejevog evanđelja, u kojem Isus govori o budućim progonima svojih učenika. Potom je pozdravio gosp. Iglera i njegove pratitelje u ime kardinala Bozanića, u ime Povjerenstva Zagrebačke nadbiskupije za ekumenizam i dijalog i u svoje osobno ime te im zaželio dobrodošlicu.
Gosp. Igler je zahvalio za prijem i predstavio međunarodnu organizaciju Open Doors, njezinu povijest te kontekst njezinog nastanka i aktualnog djelovanja. Naveo je da je samo u godini 2020. pomoć i podrška te organizacije dosegla oko 5,8 milijuna kršćana zahvaćenim teškim oblicima zlostavljanja, u više od sedamdeset i jedne zemlje svijeta.
Open Doors razlikuje progone u visokoj, vrlo visokoj i ekstremnoj mjeri. Visoku mjeru progona obilježava to da u zemlji postoji Crkva koju se tolerira i koja ima određene slobode, ali su u praksi na meti progona njeni pripadnici koji su upadljivi i pa je djelovanje znatno ograničeno. Kultura takvih zemalja je uglavnom antikršćanska. Kršćani su posebno diskriminirani i nepoželjni kada je u pitanju pristup obrazovanju i radu. U nekim zemljama, iako je progon težak, ipak je ograničen na određena zemljopisna područja.
Vrlo visoku mjeru ili stupanj progona u nekoj zemlji karakterizira to da je u njima toliko opasno prakticirati kršćansku vjeru da se većina kršćana ne usuđuje otvoreno je prakticirati i ispovijedati jer su posljedice za njih i njihove obitelji drastične. U nekim slučajevima samo su određeni dijelovi neke zemlje pogođeni progonom takvog vrlo visokog intenziteta. U tim se područjima vode nasilne i dugotrajne kampanje protiv kršćana.
Ekstremnom mjerom progona opisuje se situacija kada kršćanima u nekoj zemlji uopće nije moguće prakticirati svoju vjeru. Crkve su ili službeno zabranjene ili kontrolirane na način da su njihovi vjernici potpuno ograničeni u slobodi izražavanja svoje vjere. Biti kršćaninom sinonim je za otvoreni progon, zatvaranja i kažnjavanja.
Prema podacima Open Doorsa od 1. listopada 2020. do 1. rujna 2021. ubijeno je 5898 kršćana. Nadalje, zatvoreno je, zbog odluka vlasti ili zbog razaranja, 5110 kršćanskih crkava, neosnovano je uhićeno 4765 kršćana, na zatvorske kazne su osuđena 1464 kršćanina, a 1710 kršćana je bilo oteto i nestalo. Procjenjuje se, ovisno o izvorima i godini procjene, da je raznim oblicima progona zbog svoje vjere izloženo čak između 250 do 290 milijuna kršćana. Suprotno percepciji koja prevladava u javnosti, statistički podaci pokazuju da su kršćani danas najprogonjenija religija i društvena skupina na svijetu.
Velika količina ljudske patnje nastaje zbog mnogovrsnih oblika netrpeljivosti prema kršćanima. K svemu tome valja pribrojiti i one progone i zlostavljanja koja kršćanima, tijekom povijesti sve do aktualnog trenutka, nanose oni koji sebe također nazivaju kršćanima. Određeni oblici „kršćanofobije“, kao što su npr. vrijeđanje kršćanskih svetinja, verbalno ponižavanje i podcjenjivanje kršćana koje nadilazi razinu opravdanih kritika, primjetni su i u nekim sredinama suvremenih liberalnih zapadnih društava.
Katolički sugovornici, preč. dr. Franjčić i o. dr. Zečević podržali su zauzimanje Open Doorsa za progonjene kršćane i za humaniji odnos prema njima u svim dijelovima svijeta, osobito za konkretne oblike učinkovite pomoći. Također su predstavili neke od karitativnih i humanitarnih aktivnosti koje se na načelnoj i praktičnoj razini poduzimaju u Katoličkoj Crkvi s ciljem pomaganja progonjenim kršćanima (npr. Iustitia et pax, Caritas, Kirche in Not itd.), osobito najnovija zauzimanja pape Franje.
Među ostalim, sudionici susreta zajednički su pozvali vjernike svih kršćanskih Crkava na češću, po mogućnosti i redovitu molitvu za progonjene kršćane, a osobito na Međunarodni dan molitve za progonjene kršćane koji se svake godine obilježava na prvu nedjelju u mjesecu studenom. S obzirom na sve više rastući broj progonjenih kršćana u svijetu, i činjenici da su trpljenju i umiranju zbog svoje vjere izloženi kršćani iz svih Crkava, sudionici susreta drže svrsishodnim da se taj dan obilježava i interkonfesijski, tj. zajedničkim ekumenskim molitvama mjesnih kršćanskih Crkava na tu nakanu, ondje gdje je to organizacijski moguće i pastoralno uputno, zaključuje se u izjavi koju prenosi IKA.
Susret sa zastupnicom Petir
Kako javlja sabor.hr, zastupnica Marijana Petir sastala se u četvrtak s Kurtom Iglerom, regionalnim predsjednikom organizacije Open Doors – međunarodne organizacije koja se zalaže za progonjene kršćane, vjerske slobode i ljudska prava, predsjednikom Hrvatske protestantske konferencije Vatroslavom Župančićem i glavnim tajnikom Hrvatske protestantske konferencije biskupom Jasminom Milićem.
Biskup Jasmin Milić zahvalio je Marijani Petir na njezinom zauzimanju za prava progonjenih kršćana. Izvijestio je kako je pokrenuta inicijativa kojom bi se sve kršćanske denominacije upoznale s ovom problematikom s ciljem pružanja pomoći progonjenim kršćanima diljem svijeta i promocije kršćanskih vrijednosti u Europi.
Igler Kurt je, predstavljajući organizaciju Open Doors, govorio o aktivnostima i budućim planovima kojima je cilj zaštita progonjenih kršćana u trećim državama i rekao kako je u posljednjih pedesetak godina primjetan porast broja zločina iz mržnje koji su usmjereni prema kršćanima. Dodatan problem je i nemogućnost postizanja konsenzusa u Ujedinjenim narodima oko prava na promjenu religije, a zbog neslaganja islamskih država. Rekao je kako su u 11 država svijeta prisutni ekstremni oblici progona kršćana koji su time spriječeni ne samo u prakticiranju svoje vjere već i u drugim životnim aktivnostima samo iz razloga jer su kršćani.
Marijana Petir podsjetila je da je Vlada Republike Hrvatske prihvatila njezinu inicijativu i amandman na Državni proračun kojim su osigurana sredstva u vrijednosti od 1,5 milijuna kuna namijenjena stipendiranju mladih kršćana koji su progonjeni zbog svoje vjere. Gotovo 6000 prijava na navedeni natječaj za stipendije pokazatelj je da su potrebe velike. Trenutačno je u Republici Hrvatskoj, na temelju toga programa, odabrano deset stipendista s područja Bliskog Istoka, Afrike i Azije koji će u Hrvatskoj studirati kako bi stekli potrebna znanja, a potom se vratiti u svoju domovinu gdje će pomoći izgradnji svojih zajednica te demokratskog i tolerantnijeg društva. Rekla je i kako je sloboda vjeroispovijesti temeljno ljudsko pravo zagarantirano Općom deklaracijom o ljudskim pravima, pa bi to pravo trebalo biti svima omogućeno. Dodatan problem predstavlja nedostatak sustavnog praćenja, evidentiranja i izvještavanja o zločinima iz mržnje na temelju vjere, posebice u Europi, te je stoga Petir podnijela inicijativu da se taj sustav u Hrvatskoj što prije uspostavi.
Vatroslav Župančić rekao je kako bi temeljne vrijednosti europskog društva trebalo snažnije štititi, a mediji bi tome trebali biti potpora kako bi se podigla svijest javnosti.
Sudionici sastanka usuglasili su se oko potrebe praćenja, evidentiranja i izvještavanja o zločinima iz mržnje zbog vjerske opredijeljenosti kako u trećim državama tako i u Europi jer je u posljednje vrijeme primjetan porast zločina iz mržnje prema kršćanima u Europi i skrnavljenje vjerskih obilježja u crkvama i na grobljima, kao i napada na vjernike, svećenike i časne sestre. Porast radikalnih aktivnosti utječe i na pitanje sigurnosti pa je potrebno pronaći adekvatan odgovor i podići svijest javnosti o problemima koji negativno utječu na slobodu vjeroispovijesti i predstavljaju grubo kršenje ljudskih prava.
Susret s predstavnicima Mitropolije Zagrebačko-ljubljanske Srpske pravoslavne crkve
U sjedištu Mitropolije Zagrebačko – ljubljanske Srpske pravoslavne crkve gospodin Kurt Igler i delegacija HPK susrela se s predstavnicima mitropolije, đakonima Petrom Kozakijevićem i Aleksandrom Lukićem. Gospodin Igler je upoznao domaćine s radom Open Doors. Predstavnici SPC upoznali su gospodina Iglera s aktivnostima njihove crkve u Zagrebu oko pomaganja progonjenima, npr. vjernicima crkve Eritreje koji su se bježeći pred progonstvom našli u Zagrebu, ili izbjeglima iz Ukrajine, koji nisu direktno progonjeni zbog svoje vjere ali su svakako potrebiti pomoći i duhovne podrške koju im pravoslavna crkvena općina u Zagrebu pruža.
Susret s predstavnikom Makedonske pravoslavne crkve
U petak, 6. svibnja. gospodin Igler je u pratnji predsjednika Hrvatske protestantske konferencije, Vatroslava Župančića posjetio protojereja stavrofora Kirka Velinskog, svećenika Makedonske pravoslavne crkve. Tom prigodom je gospodin Kurt upoznao o. Kirka s radom organizacije Open Doors.
O. Kirko je istaknuo da će njegova crkva pružiti molitvenu i svu drugu pomoć sukladno njihovim mogućnostima kada, progonjenim kršćanima. Također je naglasio, u skladu s evanđeoskim nalogom da kao kršćani trebamo zajedno biti svjetlo svijeta.
Susret s kršćanima iz Irana, tražiteljima azila
Gospodin Igler se susreo i izbjeglim kršćanima iz Irana koji su zatražili azil u Hrvatskoj. Upoznao se s njihovim problemima te istaknuo važnost da se poštuje europska politika te pruži azil progonjenima zbog vjerskih uvjerenja.
Predavanje
U subotu, 7. svibnja, gospodin Igler održao je predavanje u Zagrebu na adresi Tome i Petra Erdödyja 6 (Protestantska reformirana i Evangelička metodistička crkva) a u nedjelju, 8. svibnja propovijedao je u Protestantskoj reformiranoj crkvi u Zagrebu i u Osijeku čime je završio njegov posjet Hrvatskoj.
Progoni kršćana u svijetu: Kurt Igler i Open Doors
Izvor: ipaprkc.org
